
Mraz oštetio repu
Prema procenama, mraz između 9. i 10. aprila značajnije je oštetio šećernu repu na 10 do 15 odsto površina, od zasejanih 60 hiljada hektara. Najveće izmrzavanje je u Sremu i na severu Bačke gde se temperatura pri zemlji spustila na minus 9 stepeni. Na tim parcelama ratari su, uglavnom, repu ponovo posejali.
Vesni Jelić u Somboru mraz je oštetio šećernu repu na posejanih 5 i po hektara.
“Moje njive su u tri različita rejona u Bačkom Monoštoru. Izmrzavanje je bilo 70%. Šećerana u Crvenki nam je izašla u susret, pa je dala seme za novu setvu”, kaže Jelićeva i dodaje da je prošlogodišnjim subvencijama bila zadovoljnija, a za ovogodišnje konstatuje da je bolje išta, nego ništa.
Rukovodilac odeljenja za šećernu repu Instituta za ratarstvo i povrtarstvo Lazar Kovačev kaže da proizvođači koji imaju ispod 70 hiljada biljaka po hektaru šećernu repu treba da preseju.
“Novoposejanoj repi će biti skraćena vegetacija. Pošto je dužina vegetacije proporcionalna prinosu i kvalitetu, tu repu bi trebalo vaditi najkasnije krajem oktobra ili početkom novembra”, kaže on.
Lazar Kovačev kaže da usevi šećerne repe neoštećeni niskim temperaturama obećavaju i dodaje da najbolje izgleda repa posejana od 1. do 20. marta. Konstatuje da ove godine nije bilo puno problema s repinom pipom zbog toga što temperature nisu često prelazile 20 stepeni jer jedino tada pipa preleće sa starih na nova repišta.
Inače, poljoprivrednici su sa šećeranama ugovorili proizvodnju repe na 50 hiljada hektara. To bi trebalo da bude dovoljno da zadovolji naše potrebe od 220 hiljada tona šećera, a očekuje se da za izvoz pretekne 180 hiljada tona. Prema procenama fabrika šećera, neugovoreno je ostalo od 5 do 10 hiljada hektara. Repa sa tih površina završiće uglavnom u šećeranama u Hrvatskoj zbog značajno veće cene po kojoj repu tamo plaćaju.