
Zemlje BRIKS-a pokrenule sopstvene finansijske instrumente
Posle najave da će stvoriti novu globalnu finansijsku instituciju po ugledu na Svetsku banku, zemlje BRIKS pokrenule su i sopstvene finansijske instrumente.
Zemlje grupacije BRIKS, nastavljaju sa smanjivanjem svoje zavisnosti od razvijenih zemalja, a berze tog bloka pokrenule su vlastite finansijske instrumente, među kojima su i terminski ugovori za Moskovsku međubankarsku valutnu berzu (MMVB).
Pojavu novih investicionih proizvoda eksperti objašnjavaju sve većim brojem bogatih investitora u zemaljama sa tržištima u usponu.
Svetska federacija berzi u Johanesburgu, u Južnoafričkoj republici (JAR) najnovijoj članici BRIKS, je još 2011. najavila formiranje alijansi berza BRIKS, neformalne grupe pet mnogoljudnih zemalja sa privredama u naglom usponu. Alijansu bi činile brazilska BM&F Bovespa, ruska MMVB-RTS, Bombajska berza BSE Limited (Indija), korporacija berzi i klirinških organizacija HKEX (Hongkong) i berza Johanesburga JSE Limited. Sve berze, izuzev MMVB-RTS, u prvih šest meseci neće naplaćivati trgovinu akcijama.
Sada berzanski dileri mogu da kupuju i prodaju terminske ugovore berzi BRIKS na nekoliko investicionih tačaka, prenela je njujorška agencija privrednih informacija Bloomberg.
U prvoj fazi poslovanja alijanse, berze planiraju pokretanje unakrsne ponude finansijskih opcija za svoje indekse na više berzi. U drugoj fazi članice alijanse namjervaju da zajednički razrade nove proizvode za unakrsnu ponudu.U trećoj fazi predviđa se usavršavanje novih usluga, prenela je agencija RIA Novosti.
Novi finansijski instrumenti mogu da izazovu veliko interesovanje investitora. Terminski ugovori za strane indekse omogućavaju difersifikaciju i hedžiranje rizika uz minimalne troškove.
Eksperti kompanije “McKinsey Global” prognoziraju kako bi finansijska aktiva u zemaljama BRIKS mogla da bude utrostručena do 2020. na 141 bilion dolara. Investitori u Brazilu, Rusiji, Indiji, Narodnoj Republici Kini i JAR drže oko 16 odsto svoje aktive u akcijama. U SAD je taj pokazatelj 42, a u zapadnoj Evropi 29 odsto.
Eksperti Medjunarodnog monetarnog fonda, ocenjuju da će ekonomije zemalja u razvoju u proseku da rastu za po 6,5 odsto godišnje u narednoj deceniji, dok u Evropi taj pokazatelj neće premašiti 2,5 procenta.
Indeks Bovespa je ove godine porasto za 13 procenata, MMVB za 6,7 odsto, bombajski indeks Sensex za deset, kineski “Hang Seng” za šest, a južnoaftrrički FTSDE/JSE Top 40 za 3,6 procenata.
Novi proizvod na tržistu kapitala mogao bi da bude usmeren na podsticanje investitora na kratak rok, smatraju eksperti koji međutim, strahuju da će time biti pokrenute tržišne oscilacije.