
Stručnjaci stvaraju „srpskog šarana“ – novi srpski brend
Šaran koji ubrzano raste i otporan je na bolesti, čije meso ne miriše na mulj i nije mnogo masno, zvaće se „srpski šaran“ a delo je naučnika Centra za ribarstvo i primenjenu hidrobiologiju Poljoprivrednog fakulteta u Beogradu.
– Program unapređenja proizvodnih osobina i kvaliteta mesa šarana započeli smo pre pet godina u saradnji sa kolegama Instituta „Nofima“ iz Norveške, u svetu poznatom po programu selekcije lososa – kaže dr Zoran Marković, profesor ribarstva i objašnjava da je stvaranje novog srpskog brenda započelo prikupljanjem matica šarana iz različitih ribnjaka i reka.
– Formirali smo prvo matično jato, a potom napravili šemu ukrštanja da bi pratili proizvodne osobine 50 formiranih familija šarana. Svaki od pedesetak šarana iz 50 familija, posle četiri meseca odgoja u specijalnim ribnjačkim bazenima, čipovan je i dobijena je njegova baza podataka. Do polne zrelosti gajeni su u spoljnim bazenima, a familije koje su dale najbolje rezultate odvojene i od njih je formirano matično jato naredne generacije.
Bazenima, to jest tankovima namenskih hala Oglednog dobra „Radmilovac“ Poljoprivrednog fakulteta, ovih dana „gospodari“ ovogodišnja mlađ srpskog šarana druge generacije.
– Sa svakom generacijom očekujemo poboljšanje osobina šarana za 10 do 15 odsto. Genetskom selekcijom povećali smo mu otpornost na bolesti, dok je zahvaljujući specijalnom robotu za ishranu riba i najkvalitetnijoj hrani za šarana u Evropi, koju pripremaju stručnjaci Poljoprivrednog fakulteta u Beogradu i Veterinarskog zavoda u Subotici, količina masti u šaranu smanjena sa 10 na dva do četiri odsto – objašnjava profesor Marković i naglašava:
– Sada unapređujemo kvalitet ovih preostalih masti šarana. Poznato je da kvalitet masnoća zavisi od odnosa omega 3 i omega 6 masnih kiselina, pa ovih dana poboljšavamo njihov odnos obogaćujući ga omega 3 masnim kiselinama. Tako će „srpski šaran“, i kada je o masnoćama reč, potpuno ispunjavati sve kriterijume zdrave hrane.
– Od uzgajanja i prodaje „srpskog šarana“ Srbija bi i te kako mogla da ima koristi. Sadašnja proizvodnja šarana od oko 10.000 tona vrlo brzo bi se povećala 10 puta, a vremenom bi dostigla i više stotina hiljada tona. U Srbiji ima mnogo nekorišćenih površina na kojima bi se, uz relativno mala ulaganja, mogli podići ribnjaci, samo u Banatu više od 100.000 hektara – kaže naš sagovornik i poručuje:
– Ako proizvedenog šarana kao vrlo kvalitetnu sirovinu preradimo, na primer odimimo uz dodatak suvih šljiva, pečuraka, začinskog povrća i biljaka, a konačan proizvod lepo upakujemo, imali bismo šta da ponudimo i najprobirljivijim kupcima u Evropi i svetu.