Jadran postaje stanište novih opasnih vrsta
Južni Jadran i dalje predstavlja jedno od najbogatijih ribljih staništa, a u poslednje vreme stručnjaci su identifikovali čak 28 novih vrsta riba i sedam vrsta sisara među kojima ima i mutiranih vrsta.
Stručnjaci Instituta za biologiju mora u Kotoru ističu da za to postoje dva razloga. Nove vrste riba se na jug Jadrana nastanjuju zbog globalnog zagrevanja i otvaranja veštačkih migratornih puteva, poput Sueckog kanala koji je životinjskim i biljnim vrstama iz Crvenog mora i Indijskog okeana „otvorio“ pristup u Mediteran.
Drugi razlog pojave novih ribljih vrsta, ali i nestanka nekih ranijih vrsta, jeste „divljanje“ u zoni najužeg morskog pojasa. Kanalizacioni ispusti, koji ne zadovoljavaju tehničke i tehnološke standarde, zagađenja iz brodogradilišta na obali, intenzivna gradnja na „morskoj peni“ koja preti prirodnoj obalnoj liniji, svakim danom sve više uništavaju vode crnogorskog primorja. Tako su evidentirane nove, pomalo mutirane vrste poput četvorozupke i ribe-trube, sardele zvane renga, kao i algi poput one najštetnije i veoma agresivne caulrepe racemose, koja je poznatija pod imenom „tumor Mediterana“.
U južnom Jadranu živi 1.500 vrsta algi, 320 vrsta školjki, 700 vrsta rakova, 25 vrsta glavonožaca i 435 vrsta ribe. Iz Instituta za biologiju mora, ali i iz mnogobrojnih nevladinih organizacija za zaštitu priobalja, apeluju na nadležne da zaustave „divljanje“ i tako daju doprinos očuvanju mora.
