
Vatra uništava useve u Sremu
U Laćarku su, zbog čestih požara,  seljaci formirali krizni štab i organizovano čuvaju njive, ali su se i  pored toga za poslednja tri meseca dogodila 744 poljska požara.
U  Sremu su se za poslednja tri meseca dogodila 744 poljska požara,  izgorelo je više od 400 hektara kukuruza, gorele su i šikare, ali i  železnički pragovi na prugama, a počinioci su ostajali anonimni.  Vatrogasna brigada iz Sremske Mitrovice imala je pune ruke posla, a u  pomoć su priskakali i vatrogasci iz drugih mesta.
 
Požari  su obično izbijali na parcelama na kojima je ostala neuklonjena slama  od pšenice i ječma, kukuruzovina posle berbe i sojina slama. Najčešće  seljaci pale otpad posle žetve i berbe, kako bi im njiva bila što  čistija za oranje i jesenju setvu, a kada se vatra nošena vetrom otme i  „preskoči“ u tudje kukuruze ili soju, oni beže sa njiva, jer je paljenje  strnjišta zabranjeno, a predvidjene su i kazne od 10.000 do 50.000  dinara za spaljivanje strnjike i drugog biljnog otpada na njivama.
Za  požare u njivama seljaci optužuju one koji posle berbe kukuruza  prikupljaju – pabirče klipovekukuruza koje je kombajn prosuo ili  polomio. Istina, ove jeseni velik broj ljudi bavi se prikupljanjem  pabiraka po njivama, ali je teško poverovati da su baš ovi skupljači  krivi za požare. Uostalom, oni nemaju potrebu da pale njivu dok  prikupljaju zaostale klipove.
 
– Morao  sam brati pozelene kukuruze, da se slučajno ne desi da mi ko zapali  njivu, jer je već gorelo u neposrednoj blizini – kaže Djordje Bogić,  poljoprivrednik iz Laćarka kod Sremske Mitrovice.
 
U  Laćarku, zbog čestih požara, seljaci su formirali krizni štab i  organizovano čuvaju njive. Ovo veliko selo ima i četiri poljočuvara, ali  od njih do sada nije bilo velike koristi.
 
–  Mi od poljočuvara do sada nismo imali neke koristi, pa moramo sami  dežurati i čuvati svoje useve od požara i lopova – objašnjava Stevan  Umetić iz Laćarka. – Moramo tako raditi dok se kukuruz ne obere, da nam  požari ne nanose više štete.
 
U selu  Jazak Borislav Grujić se slučajno našao na njivi kada je vetar doneo  vatru na njegovo strnjište. Izgorela su 2,5 hektara strnjišta, sam je  uspeo da zaustavi vatru da mu ne uhvati njivu kukuruza, ali su zato  izgorela dva jutra semenskog kukuruza na susednoj parceli.
 
–  Vetar je preko asfaltnog puta prebacio vatru koja je zapaljena na  strnjištu. Za tren oka i moje strnjište je bilo zahvaćeno plamenom,  medjutim, odmah sam sve učinio da vatra ne dodje do kukuruza. Vatra je  zahvatila komšijin semenski kukuruz i dok su vatrogasci stigli izgorela  je njiva semenskog kukuruza Mome Delića, iz sela Voganj. Da su  vatrogasci bili sporiji, bila bi to katastrofa – kaže Grujić.
U  Odeljenju za vanredne situacije u Sremskoj Mitrovici, načelnik Stevan  Pejić kaže da su od avgusta do sada vatrogasci u proseku intervenisali  osam puta dnevno na poljskim požarima. Celo leto su na nogama svi  vatrogasci, a angažovana je i sva tehnika.
 
–  Uništili smo tehniku po atarskim putevima. U oktobru smo do danas imali  340 poljskih požara. Sve ljudstvo i oprema su angažovani na poljskim  požarima. Štete su ogromne, sam podatak da je izgorelo oko 400 hektara  neobranog kukuruza jasno govori kolike su štete. U indjijskoj opštini je  paljena parcela strnjike pored pruge za Novi Sad, pa je vatra zahvatila  šiblje pored pruge, a onda se prenela na prugu i zapalila pragove.  Sreća je da nije bilo drugih požara, jer su vatrogasci i sva tehnika  stalno angažovani na gašenju poljskih požara. Mi nismo ustanovili ko  pali strnjište, mada smo stalno upozoravali domaćine da ne pale  strnjišta i kukuruzni otpad posle berbe, ali ta praksa u Sremu traje  godinama i bojim se da će se teško iskoreniti – kaže nam Pejić.
 
Štete  od poljskih požara su ogromne, a tek koliko je biomase uništeno, koja  je mogla poslužiti kao sirovina za proizvodnju peleta, ne može se ni  proceniti. Medjutim, poljskih požara već dogodine trebalo bi da bude  manje, kada u Hrtkovcima proradi fabrika za proizvodnju peleta, kojoj će  sirovina biti upravo slama, kukuruzovina i slama od soje. Možda će to  biti prilika da i vatrogasci u letnjim i jesenjim mesecima predahnu.
	





