
Građevinari traže od Vlade da im omogući da rade
Ratomir Todorović, generalni direktor GP Planum naglašava da država mora da ima jasnu strategiju u građevinskoj oblasti, a ne da o sudbini građevinara odlučuju strane banke. „Umesto da nam država pomogne, mi se zadužujemo kod banaka, i sve veći broj građevinara ostaje bez posla“.
Todorović podseća da ovo nije prvi put da građevinari traže pomoć od vlade, ali do sada nije bilo odgovora. Veliki problem za građevinare predstavlja i dosadašnji način plaćanja poreza na dodatu vrednost. Oni predlažu da se plaćanje PDV-a vrši posle naplate izvršenih radova. Građevinari traže od države da im isplati dugove kao i da se reprogramiraju obaveze privrede državi.
Todorović napominje da regulativa i uslovi pod kojima se objavljuju tenderi u Srbiji u startu eliminišu domaća preduzeća jer nisu predviđene zaštitne stimulativne mere za čuvanje sopstvene građevinske operative. Zahvaljujući tome, kaže on, građevinske firme iz susedne Hrvatske, na primer, nemaju problem da dobiju posao u Srbiji.
„Hrvatski građevinari angažovani na našem tržištu godišnje zarade više od 150 miliona evra, dok srpskih građevinara u Hrvatskoj nema, da ne govorimo o tome da na Zapadu naše firme nikada nisu mogle da dobiju posao na tenderu. Ali, hrvatskim građevinarima država je osnovala pozamašan garantni fond koji ih podržava. Naši građevinari o tome mogu samo da sanjaju i da se zadovolje time što će biti angažovani kao podizvođači velikim stranim firmama“, ističe Todorović i dodaje da velika nelikvidnost, minimalna uposlenost kapaciteta i otpuštanje radne snage prete da građevinsku industriju dovedu do kolapsa.
On ukazuje i na veliki problem u saradnji sa poslovnim bankama koje „drastičnim uslovima kreditiranja uništavaju građevinare. Nigde u svetu banke ne zarađuju kao u Srbiji. Mi od države ne tražimo da nam daje novac kako bismo preživeli, već očekujemo da nam stvori uslove da radimo i zaradimo. Jer, poslove koje sada realizujemo sami kreditiramo tako što od banaka uzimamo skupe kredite“.
U bankama, međutim, ističu da su relativno visoke kamate na pozajmice posledica nepovoljnog kreditnog rejtinga Srbije, tj. osiguranja od rizika, što poskupljuje nabavku kapitala na inostranom tržištu. Iako su međubankarske stope na svetskim tržištima sada relativno niske, dodatna premija za Srbiju znatno podiže cenu kreditiranja u zemlji.
Direktor preduzeća Planum ukazuje i na to da problemi sa bankarskim garancijama sprečavaju naše građevinare da učestvuju na tenderima za dobijanje velikih referentnih poslova u inostranstvu. Zato bi država, smatra on, trebalo da formira garantni fond, koji bi obezbeđivao bankarske garancije domaćoj operativi i omogućio joj nastup i na inostranom tržištu koje je jedini spas za naše građevinare.