Suša pogodila stočare – 20 odsto manja proizvodnja mleka
Mnogi poljoprivredni proizvođači kažu da će ova, 2011. godina, inače određena kao referentna za Hrvatsku u EU, prema kojoj bi svaki od poljoprivrednika trebao dobiti finansijsku omotnicu, biti zapamćena kao jedna od retkih koju je zadesio čak čitav niz elementarnih nepogoda, od prekomerne količine padavina, mraza, do duže suše s izrazito visokim temperaturama.
Mato Brlošić, predsednik udruzenja “Brazda”, kaže da su do sada sve kulture pretrpele štete, najviše od suše. Međutim, kako dodaje, ne pamti se da je jednu poljoprivrednu kulturu zadesio sled različitih elementarnih nepogoda kao što je pšenicu.
– Pšenicu je pogodio niz vremenskih nepogoda i to u celom vegetacijskom razdoblju od setve u jesen, kada je zbog prekomerenih padavina zasejano manje nego ranijih godina, pa do izrazite suše i toplotnog udara pred žetvu, kaže Brlošić.
Kad je reč o suši, Osječka-baranjska županija proglasila je prekjuče elementarnu nepogodu od suše za sve poljoprivredne kulture zasejane proletos. Štete su premašile 400 miliona kuna, a najviše je stradao kukuruz, što će ugroziti mnoge stočare.
Naime, mnogima je suša već “obrala” polovinu kukuruza, a zbog toplinskog udara podbacila je i soja. Bez kukuruza i soje stoka neće imati što jesti i to upravo u referentnoj 2011. godini, kada su mnogi stočari povećali svoj stočni fond zbog financijske omotnice koju će dobiti u EU.
Nedostatak hrane nije jedini problem s kojim se stočari suočavaju ovo leto.
Nedavno se na sastanku osječko-baranjskog Županijskog poverenstva za procenu šteta od elementarnih nepogoda moglo čuti da su u prvoj polovini godine zbog izrazito visokih temperatura proizvođači mleka zabeležili pad proizvodnje mleka za oko 20 posto.
Zbog ovog izrazito teškog stanja u kojem se nalaze stočari, posebno iz razloga što postoji bojazan da ove štete nisu i konačne (očekuje se još jedan val visokih temperatura) neke od mlekarskih udruženja već su zatražile od resornog ministarstva da se umesto 2011., referentnom proglasi 2012. godinu, što je, smatraju, logično, jer Hrvatska bi trebala postati članicom EU 2013., a ne 2012. Tog je stava i Mato Brlošić, koji napominje da su do sada sve zemlje za referentnu godinu uzimale godinu pred sami ulazak u EU, a ne dve, pa zašto to ne bi i Hrvatska.
– Držimo da bi zahteve mlekara trebalo uvažiti i proglasiti 2012. godinu referentnom, tim više jer to nije zahtev EU, već o tomu sami odlučujemo, odnosno, sami smo si odredili referentnu godinu kada je ulazak u EU bio predviđen 2012., kaže Brlošić.
Velike štete i na šećernoj repi
Velike štete od suše zabeležene su i na šećernoj repi i to najviše na području Donjeg Miholjca. Tvrde to tamošnji ratari, ističući da je pre kiše na tom području danima u hladu mereno 40 Celzijevih stupnjeva. Posebno otegotnom okolnošću drže i to što je do početka proletne setve palo samo 18 litara oborina po četvornom metru. Inače šećerna repa je kultura koja, kako navodi Brlošić, ulazi u finansijsku omotnicu svakog poljoprivrednika koji je sije.
“Osim ukupnih površina koje poljoprivrednik obrađuje, u finansijsku omotnicu ulazi i šećerna repa (podsticaji će biti 1.500 kn/ha). Također u omotnicu ulazi i broj stoke, odnosno proizvedena količina mleka koja se potiče s 0,50 kn/kg”, kaže Brlošić.
