Skupština o Kosovu
Vanredna sednica Skupštine Srbije o situaciji na Kosovu i  Metohiji počinje u 14 časova. Pred poslanicima deklaracija u kojoj se  međunarodne snage okrivljuju za kršenje Rezolucije 1244.
Skupština Srbija raspravljaće od 14 časova, na vanrednoj  sednici, o Predlogu deklaracije Narodne Skupštine Republike Srbije o  aktuelnom stanju na Kosovu i Metohiji nakon jednostranih i nasilnih  akata privremenih institucija samouprave u Prištini.
Na sednicu, koja je sazvana na zahtev Vlade, pozvani su premijer Mirko Cvetković i svi članovi Vlade.
Međunarodne  snage na Kosovu i Metohiji krše statusno neutralne okvire poverene  Rezolucijom 1244, čime ugrožavaju opstanak srpskog stanovništva i  interese Srbije u Pokrajini, navodi se u deklaraciji. 
„Skupština  Srbije utvrđuje da takvo delovanje međunarodnih misija, predstavlja  grubo kršenje međunarodnog prava, a pre svega Povelje UN, Završnog akta  iz Helsinkija i Rezolucije SB UN 1244. Takvim aktima i aktivnostima bili  bi neposredno ugroženi suverenitet, teritorijalni integritet i ustavni  poredak Republike Srbije“, navodi se u tekstu.
U Predlogu  deklaracije se konstatuje da su privremene institucije u Prištini  nasilno pokušale da promene realno stanje na terenu i izvrše dodatni  pritisak na Srbiju, kao i da suštinski ponište Rezoluciju 1244 UN.
Tekst  deklaracije sadrži i zahtev Vladi Srbije da preduzme neophodne mere za  dosledno poštovanje Rezolucije 1244 UN i okvir delovanja državnih organa  i drugih činilaca u odbrani suvereniteta, teritorijalnog integriteta i  ustavnog poretka Srbije.
„Posebno se obavezuje Vlada Srbije da u  svim okolnostima koje bi mogle nastupiti efikasno deluje na zaštiti  života i imovine, prava i sloboda građana pokrajine, a posebno srpskog i  nealbanskog stanovništva“, navodi se u tekstu.
Taj okvir  predviđa da odbrana interesa Srbije i naroda na Kosovu i Metohiji, kao  integralnom delu Srbije, predstavlja prioritet državnih institucija i  svih javnih činilaca u državi, a da je najbolji način za postizanje  kompromisnog rešanja dijalog Beograda i Prištine, uz posredovanje  statusno neutralnih medijatora, sa mandatom UN.
Vlada Srbije se  obavezuje da ne dozvoli jednostrane aktivnosti privremenih institucija u  Prištini kojima se ugrožava mir, stabilnost i mogućnost iznalaženja  kompromisnog rešenja, kao i da donese konkretne mere za nastavljanje  državnih funkcija u pokrajini, u uslovima dodatne opstrukcije i  pritisaka privremenih kosovskih institucija i dela međunarodne  zajednice.
Deklaracija će biti osmi dokument koji je najviše zakonodavno telo usvojilo o južnoj pokrajini od 2000. godine.
	



