Bez boljeg organizovanja malinara nema većih cena ni izvoza
Bez boljeg samoorganizovanja proizvođača maline, ne može se očekivati postizanje većeg plasmana i cena na duži rok, poručeno je danas sa savetovanja o proizvodnji maline u Brankovini kod Valjeva. To podrazumeva zajednička ulaganja u podizanje hladnjača i pogona za preradu maline, kako su već uradili voćari u drugim krajevima Srbije kada se radi o proizvodnji šljive, jabuke i kajsije, ocenili su učesnici skupa, koji je održan u okviru „Dana maline“.
Pokrovitelj ove tradicionalne manifestacije već 49. put je Grad Valjevo, a organizator Turistička organizacija Valjeva.
Na savetovanju su, nažalost, učestvovali samo proizvođači ovog voća, a izostali su predstavnici hladnjača, izvoznika, nadležnog ministarstva i ostalih koji mogu da pomognu u unapređivanju malinarstva.
U podrinjsko-kolubarskom kraju, koji je centar proizvodnje kvalitetne maline u Srbiji, stručnjaci sa 5.000 hektara ovog leta očekuju prosečne prinose od 5-6 tona po hektaru, koji će završiti u svežem stanju na evropskim trpezama.
Predstavnici hladnjača svaki kilogram maline plaćaju od 70-80 dinara. To je dvostruko manje nego lane, zbog čega su proizvođači veoma nezadovoljni.
Navodno, cena maline ne može da bude veća zbog velikih zaliha neprodate maline od prošle godine, ali i sve veće konkurencije na svetskom tržištu.
Od početka berbe, inspekcije redovno obilaze malinjake i otkupna mesta ne dozvoljavajući nelojalnu konkurenciju kad se radi o cenama.
Ipak, danas se u Brankovini kilogram maline mogao kupiti po ceni od samo 150 dinara, čime više od hiljadu posetilaca nije bilo zadovoljno.