UN kritikuje mere štednje u Španiji i Grčkoj
Politika štednje kakva se vodi u Španiji i Grčkoj pretnja je zapošljavanju i ekonomskom oporavku tih zemalja, ocenjeno je u juče objavljenom izveštaju Ujedinjenih nacija o socijalnoj situaciju u svetu.
“Stroge mere štednje usvojene u nekim zemljama kao što su Grčka i Španija zbog ogromnog zaduženja, prete ne samo zapošljavanju u javnom sektoru i socijalnim davanjima već doprinose neizvesnosti ekonomskog oporavka tih zemalja”, ukazuje se u izveštaju odjeljenja UN za ekonomske i socijalna pitanja.
U izveštaju se navodi da vlade, ako ne žele da prekinu oporavak svojih privreda, treba oprezno da reaguju na pritisak za smanjenje budžeta i uvođenje rigoroznih mera štednje da bi zauzvrat dobile finansijsu pomoć.
Ovaj problem, dodaje se, ne javlja se samo u naprednim ekonomijama već i u mnogim zemljama u razvoju, posebno onim koje dobijaju pomoć Međunarodnog monetarnog fonda. I one su podvrgunite pritisku da smanje javne rashode i uvedu mere štednje.
Prema stručnjacima UN, neophodno je preispitati suštinu i osnovne ciljeve uslova koje nameću međunarodne organizacije da bi dale pomoć zemljama u teškoćama.
“Neophodno je da vlade imaju u vidu moguće socijalne posledice ekonomske politike na ishranu, zdravlje i obrazovanje, da se ne bi ugrozio dugoročni ekonomski rast”, piše u izveštaju.
Ako se to ne uzme u obzir, ekonomska politika štednje mogla bi da dovede do začaranog kruga slabog rasta i društvenog propadanja.
UN su pozvale vlasti u tim zemljama da podrže mere privrednog oporavka za jačanje proizvodnje i očuvanje privrednih i socijalnih investicija.
“Zemlje koje imaju sisteme socijalne zaštite, mogu bolje da ublaže šok (od mera štednje) i spreče da im stanovništvo u još većem broju ne zapadne dublje u siromaštvo”, navodi se u studiji.
Ukoliko bi se smanjila socijalna davanja, to bi produbilo negativne posledice krize, neuhranjenost stanovništva, napuštanje školovanja i dugoročnu nezaposlenost, prenose agencije.