Pridružite se poslovnoj zajednici od 20000 najuspešnijih i čitajte nas prvi

    Gde nas sve svakodnevno vreba radijacija

    Rendgen, putovanje avionom, hrana, mobilni telefoni sve nas to na ovaj ili onaj način izlaže određenoj količini radioaktivnog zračenja.
     
    Čovek u proseku tokom godine bude izložen zračenju od 620 milirema. Ta radijacija dolazi i iz prirodnih i iz veštačkih izvora. Polovina te količine rezultat je izloženosti radonu, bezbojnom, bezmirisnom i prirodnom plinu, a deo dolazi iz svemira i same Zemlje, objašnjavaju u USNRCU (United States Nuclear Regulatory Commission). To su prirodni izvori.

    Druga polovina radijacije kojoj smo izloženi dolazi direktno iz stvari koje smo sami stvorili, a koje mogu biti medicinske, komercijalne ili industrijske forme. Međutim, medicinski aparati su ti na koje otpada 96 posto krivice za našu izloženost radijaciji koja je potekla od ljudi.

    U osnovi, količina od 620 milirema iz svih navedenih izvora nije štetna, uveravaju u USNRC-u, ali nije na odmet da znamo koje su sve te svakodnevne stvari koje uzimamo zdravo za gotovo, a koje su izvor zračenja.

    Hrana

    Sve biljke i životinje sadrže tragove radioaktivnog kalijuma-40 i radijuma-226. Čak i sva voda na zemlji sadrži razgrađeni radioaktivni uranijum i torijum. Međutim, to su količine jako male. Sva hrana i piće koje konzumiramo za godinu dana ukupno daju oko 30 mililrema.

    Sunce

    Zemljina atmosfera nas jako dobro štiti od svemirskih zračenja sunca i drugih zvezda. Međutim, deo svega toga se ipak probija do površine. To koliko će nas svemir ozračiti zavisi gde živimo – nadmorska visina, atmosferski uslovi, Zemljino elektromagnetno polje sve to može da utiče na količinu radijacije. Logika je jasna, veća nadmorska visina, ređi vazduh pa zračenje lakše dopire do ljudi. Na nivou mora, zračenje je do 26 milirema, a na visini od kilometar i po i do 50 milirema (za jednu godinu, naravno).

    Putovanje avionima

    Što smo na većoj visini to smo izloženiji svemirskoj radijaciji. To važi i kad letimo avionom. U zavisnosti od visine na kojoj letimo ali i solarnoj aktivnosti, obično smo izloženi radijaciji od 2 do 5 milirema u toku godine. Dok prolazite kroz sigurnosne skenere na aerodromima izlažete se zračenju od 0,002 milirema.

    Mobilni telefoni

    Iako su prave pretnje od mobilnog telefona naučno još uvek nejasno definisane, činjenica je da zrače, ali koliko to znaju samo proizvođači. Mobilni, radio-tornjevi i Wi-Fi mreže odašilju radio talase koje ljudsko tkivo može da upije. Zato je jasno zašto je bolje biti dalje od takve aparature.

    Medicinski x-zraci

    S obzirom da je medicinsko zračenje krivo za 96 posto radijacije koje primamo iz izvora koje smo sami stvorili, svako bi trebalo da ograniči koliko god je moguće količinu i vrstu x-zraka koje prima. X-zraci, mamografija i CT povećavaju dozu radijacije kojoj je čovek izložen. Snimanje pluća x-zracima stvara dozu od 10 milirema, a skeniranje čitavog tela CT-om oko 1.000 milirema. Skeniranje pluća CT daje oko 700 milirema, a glave oko 200. X-snimak zuba izlaže nas količini od 1,5 milirema, a ruke oko 0,5 milirema.

    What's your reaction?

    developed by Premium Factory. | Copyright © 2020 bizlife.rs | Sva prava zadržana.

    MAGAZINE ONLINE