Dodaci ishrani koji umanjuju štetnost lekova
Lekovi mogu pomoći protiv bolova u telu, ali često ne otklanjaju pravi uzrok problema te izazivaju neugodne nuspojave. Nova saznanja stručnjaka pokazala su da uz sve negativne posledice uzimanja lekova postoji još jedna loša strana – sprečavaju naše telo da iskoristi hranjive materije ili ih asporbuje u potpunosti.
U svojoj knjizi ‘Drug Muggers: Which Medications Are Robbing Your Body Of Essential Nutrients’ poznata američka farmaceutkinja Suzi Koen opisuje koji lekovi na koji način utiču na naše telo i naglašava da nedostatak samo jednog nutrijenta može uzrokovati lavinu loših posledica.
‘Čak i kada jedete zdravo, uzimate sveže voće i povrće, ne uspevate zadovoljiti potrebu za najvažnijim hranjivim materijama’, kaže Suzi Koen i ističe da je rešenje u dodacima ishrani. Naglašava da ih treba uzimati odvojeno.
Statini deluju u jetri i potiskuju enzim HMG-CoA koji uzrokuje holesterol. No kada blokirate pomenuti enzim, blokirali ste i koenzim CoQ10 koji učestvuje u proizvodnji energije i izgradnji mišića. Uz to je i snažan antioksidans koji ulazi u sve organe u telu. Rizici su umor, slabost, gubitak pamćenja, kratki dah, grčevi u nogama i pad imuniteta.
Plan zaštite: uzimajte koenzim Co-Q10 između 50 i 200 miligrama dnevno i vitamin D.
Antibiotici ubijaju loše bakterije, ali i one koje proizvode vitamin B. On je pak zadužen za bolji rad mišića, kostiju, srca i nervnog sistema. Rizici kod uzimanja antibiotika su bolesti srca, kancerogene bolesti, grčevi u nogama i slabije kosti.
Plan zaštite: Uzimajte vitamin B7 od hiljadu do pet hiljada miligrama dnevno te probiotike.
Lekovi protiv bolova poput aspirina i ibuprofena podstiču prostaglandine u telu koji zaustavljaju vrućinu i bol. Pokazalo se da ovakvi lekovi smanjuju folnu kiselinu, što na kraju može dovesti do bolesti srca. Uz bolesti srca rizici kod uzimanja lekova protiv bolova su depresija, dijareja, osipi i anemija.
Plan zaštite: uzimajte folnu kiselinu od 400 do 800 mg dnevno i gvožđe od 20 do 30 mg na dan.
Krvni pritisak leči se ACE inhibitorima, a neki od njih na sebe vežu mineral cink. Ali to sprečava cink u telu da se pravilno rasprostranjuje, što je opasno za rast kose i imunitet. Takođe je važan za proizvodnju testosterona i štiti prostatu kod muškaraca. Rizik je smanjeni libido, problemi s prostatom, gubitak kose i sporije zarastanje rana.
Plan zaštite: uzimajte 15 do 25 miligrama cinka dnevno.
Antidepresivi deluju na mozak tako da dolazi do promena u raspoloženju. No neki od njih, poput Prozaca, deluju i na metabolizam, probavu i mišiće, a telo traži više joda koji je važan za proizvodnju hormona. Rizici su depresija, višak kilograma, pad imuniteta.
Plan zaštite: uzimajte 12,5 do 25 mg joda dnevno.
Diuretici se koriste za lečenje edema, problema sa srcem i hipertenzije, ali se gubi puno minerala i hranjivih materija. Najvažniji je vitamin C koji pomaže za bolji imunitet i brže zarastanje rana, a tu je i kalcijum koji je važan za kosti i zube. Rizici su grčevi u nogama i slabije kosti, depresija, sporije zarastanje rana i debljanje.
Plan zaštite: uzimajte vitamin C od 300 do 2000 mg podijeljeno u više dnevnih doza te oko 600 mg kalcija dnevno.
Lekovi za mršavljenje smanjuju glukozu koju proizvodi jetra i čine insulinske receptore osetljivijima. Deo lekova za mršavljenje smanjuje hemoglobin koji dovodi do manjka vitamina B12. Rizik od ovih lekova su anemija, grčevi u mišićima, umor, gubitak pamćenja i preskakanje srca.
Plan zaštite: uzimajte koenzim CoQ10 50 do 200 mg dva ili tri puta na dan te vitamin B12 od 500 do 1000 mg jednom na dan.