Sutra uredba o subvencijama od 14.000 dinara po hektaru
Vlada Srbije trebalo bi sutra da usvoji uredbu o subencionisanju registrovanih poljoprivrednih gazdinstava sa 14.000 dinara po hektaru, što je jednako iznosu prošlogodišnje subvencije, rečeno je agenciji Beta u vladi.
Očekuje se i da ministar poljoprivrede Dušan Petrović saopšti i koliko će maksimalno zasejanih hektara po gazdinstvu biti subvencionisano na taj način.
Prošle godine subvencije po hektaru, za koje je iz budžeta izdvojeno 120 miliona evra, koristilo je 74.000 registrovanih gazdinstava, a maskimalna površina koja je subvencionisana iznosila je 100 hektara po gazdinstvu.
Više od 55.000 gazdinstava koje je koristilo tu subvenciju imalo je posede manje od 10 hektara.
Profesorka na Poljoprivrednom fakultetu u Beogradu Zorica Vasiljević kazala je agencije Beta da su glavni korisnici tog regresa bila gazdinstva površine između tri i pet hektara.
Prema njenim rečima, i ove godine, kako je najavljeno, jedan od ciljeva ministarstva poljoprivrde biće podrška malim porodičnim gazdinstvima.
Vasiljevićeva je ocenila da će subvencije po hektaru biti dodatna pomoć pored već najavljenog suvencionisanog kreditiranja, za šta je iz budžeta izdvojeno 2,6 milijardi dinara.
Ona je istakala da bi poljoprivrednicima značilo da agrarne mere budu dugoročne i konzistentne navodeći da je do sada bilo problematično sto su se često menjale, pa poljoprivrednici ne mogu adekvatno da reaguju, naročiti u stočarstvu gde je ciklus proizvodnje duži.
Vasiljevićeva je kazala da će se pravi rezultati politike povećanja stočarstva u ukupnom agraru videti tek za deset godina, ako država bude dosledna u njenom sprovođenju.
Direktor Instituta za ekonomiku poljoprivrede Drago Cvijanović kazao je da ministarstvo poljoprivrede pokušava da izvuče maksimum u okviru raspoloživih sredstva i promeni strukturu poljoprivredne proizvodnje u korist stočarstva.
On je dodao je da je povećanje ukupnog učešća u ukupnom agraru Srbije koji sada iznosi manje od 30 odsto nužno kako bi se popravila strukturua izvoza i podsetio da su glavni izvozni proizvodi srpske poljoprivede pšenica, kukuruz i voće, s beznačajnim učešćem mesa, mleka i prerađevina od mesa i mleka.
On je rekao da se zalaže i da podrška poljoprivrednicima ne bude po hektaru zasada već po vrsti proizvodnje, jer značajna sredstva ranijih godina nisu dolazila do pravih poljoprivrednika.
Cvijanović je kazao da smanjenje subvencionisanih hektara po gazdinstvu ne bi trebalo da osete mali poljoprivrednici, a da veliki proizvođači mogu lakše da traže kredite.