Eolski parkovi – budućnost Nemačke
imboličnim pritiskom na dugme kancelar Angela Merkel pustila je u pogon prvo postrojenje za dobijanje struje iz energije vetra – eolski park, na Baltičkom moru.
Jedanaest vetrenjača ubuduće će proizvoditi struju koja je dovoljna za snabdevanje pedesetak hiljada domaćinstava. Kako bi, prema izvještajima u medijima, i poslednja nuklearna elektrana u Nemačkoj trebalo da bude isključena za samo deset godina, za Merkelovu su eolski parkovi novo poglavlje u snabdevanju energijom.
Već danas u Nemačkoj se okreće 21 000 vetrenjača i one pokrivaju oko sedam odsto potreba za strujom. Prema jednom istraživanju, taj udeo bi mogao da poraste čak na 65 procenata, a kako vetar na moru duva češće i ravnomjernije, mnogi budućnost eolskih parkova vide na Severnom moru, gde je već mnogo vetrenjača, kao i na Baltiku.
Nemačka vlada zamislila je da eolski parkovi do 2030. godine zamene 20 nuklearnih elektrana i obezbeđuju struju za 25 miliona ljudi. Istina, proteklih godina projekti su odgađani pre svega zbog problema u povezivanju sa prenosnom mrežom i velikih troškova prilikom tog povezivanja.
„Moramo da iskoristimo povoljan trenutak i uklonimo sve prepreke. Moramo svima jasno reći: ako želimo da brzo dođe vreme obnovljivih energija, onda svi moraju biti spremni da daju svoj doprinos“, rekla je Angela Merkel.
Međutim, mnogi smatraju da je euforija u vezi sa strujom iz vetra preterana. Tako upozoravaju da se barata brojkama i kilovatima koji su samo na papiru i da se prilikom oluje ili zatišja ne okreće nijedna vjetrenjača.
U tim situacijama struja koja nedostaje mora biti nadoknađena iz konvencionalnih elektrana. Osim problema povezivanja sa elektromrežom, nije još rešen ni problem skladištenja struje od vetra.
Bune se i građani zbog narušavanja izgleda okoline kada su vetrenjače na kopnu, a ekolozi upozoravaju da nisu ispitane posledice po morski svet u slučaju kada se one postavljaju u moru. Najzad, nema nikakvih podataka o sudarima ptica selica sa vetrenjačama.
