Hrvatska: Posle setve – novi protesti!
Nakon završetka prolećne setve seljaci bi mogli ponovno s traktorima izaći na ceste, izjavili su to juče u Osijeku na konferenciji za novinare održanoj na središnjem osječkom trgu Mato Mlinarić, predsednik Nezavisnih hrvatskih seljaka i Mato Brlošić, predsednik seljačke udruge Brazda.
Kako su obojica istaknuli, razloga za proteste je mnogo, a jedan od trenutno najvećih je što veliki deo seljaka zbog ovrha na računima još uvek ne može do svojih poticaja.
– Vlada RH očito nije sposobna seljacima rešiti probleme s blokiranim računima na koje su im „seli“ poljoprivredni poticaji. Smatramo da je nedopustivo da se ovrhama skida celi iznos. U zemljama EU, kojoj težimo, u blokadu može ići samo najviše do 30 posto od ukupnih primanja. Deo seljaka dobio je i manje iznose poticaja jer je Agencija za plaćanje primenila modulaciju, koja je na snazi od 1. januar 2011. godine, na lanjske poticaje od preko 100.000 kuna za 7 posto, kazao je Mlinarić, te dodao da je još veći problem što veliki deo seljaka nije uopće niti dobio poticaje. Naime, kako je naveo Mlinarić, reč je o manjim porodičnim poljoprivrednim gazdinstvima (OPG-ima) koji primaju više od 24.000 kuna potpora, a nisu lani ušli u sastav PDV-a.
Brlošić je naveo i kako je već pri kraju i strpljenje seljaka, koji su Đakovštini predali pšenicu, na nagovor tadašnje uprave ju fakturirali, a do sada nisu dobili novac kako im je to obećao ministar poljoprivrede Petar Čobanković.
Mlinarić i Brlošić osvrnuli su se i na otkupnu cenu ovogodišnje pšenice ističući da joj cena zbog previsokih inputa ne sme biti niža od 2,40 kn/kg. Istaknuli su i kako će tražiti da napokon profunkcionira Zakon o skladišnici kako bi seljaci bez straha mogli svoju pšenicu uskladištiti i prodati ju kad to žele.
Seljaci nisu za tavanušu
Mlinarić je naveo i kako seljaci nisu za setvu tavanuše, već za setvu farmerovog semena koje treba biti pod kontrolom.
– Međutim, smatramo da seljacima treba pomoći da pojeftine proizvodnju. Prema našim procenama, pšenicom je jesenas zasijano samo 90.000 ha površina, a da nije bilo setve tzv. tavanušom, ne bi bilo ni toliko, kaže Mlinarić, te napominje kako je trenutno pšenica na poljima u vrlo lošem stanju, rastom je vrlo niska, a na puno mesta nije niti iznikla te je, dodaje, vrlo upitno hoće li je biti dosta za domaće potrebe.
